Naime, dolaskom jeseni postupno se iz svojih vrtova i dvorišta povlačimo u kuće i stanove, spremamo vanjski namještaj i promatramo kako se priroda polako “gasi”. No, pritom ne smijemo zaboraviti na bilje posađeno u proljeće ili ljeto, kojemu je – kao i nama – sve hladnije na otvorenom. Stoga, potrebno je zaštititi bilje neotporno na hladnije uvjete, a najjednostavnije je da se unese u unutarnji prostor. A upravo je to idealan povod da u svojem domu osmislite zimski vrt!
Kako to postići, pomaže naš suradnik Hrvoje Kovač, vrtlar Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu, koji nam pojašnjava podjelu i povijest zimskih vrtova te u tutorijalima pokazuje kako napraviti plastenik, urediti zimski vrt i posaditi povrće kako bi vam i tijekom zime bilo pri ruci. U ne tako davnoj prošlosti, uzgoj povrća i voća bazirao se isključivo na godišnjim dobima. Međutim, u novije doba, ljudi su došli do spoznaje i u zimskom periodu počeli povlačiti vrtove u zatvorene prostore, ne bi li zaštitili bilje od nepovoljnih vremenskih prilika. Pa tako nastaju zimski vrtovi – kaže Kovač, koji je iz znatiželje proveo blic istraživanje među svojim prijateljima, ispitujući ih znaju li što je zimski vrt.Većina mi je, bez razmišljanja, odgovorila da je to “ostakljeni dio kuće u kojem ljudi drže bilje”. Shvatio sam da je sama ta podjela možda pomalo nespretno definirana. U pravilu, zimski vrt predstavlja sve zatvorene prostore u koje možete spremati svoje bilje, pa tako tu spadaju i plastenici i staklenici i ostakljeni dijelovi uklopljeni u arhitekturu kuća, koje poznajemo pod nazivom zimski vrt – ističe naš sugovornik.Englezi, dodaje, na sličan način označavaju sve zatvorene vrtove kao “greenhouse”, što znači “zelena kuća”, a dijele se prema materijalu od kojeg su izrađene na staklene, (“glass greenhouse”) i plastične, (“plastic greenhouse”). Kovač kaže da bi podjela zimskih vrtova bila sljedeća: topli zimski vrt kao produžetak boravka, u kojem je prosječna dnevna temperatura oko 20 °C, što omogućuje uzgoj tropskih bilja; zatim temperirani zimski vrt u kojem je temperatura između 8 °C i 15 °C, koja omogućuje uzgoj egzotičnog bilja, ali nije pogodna za cjelodnevni boravak; i hladni zimski vrt kao omeđen negrijani prostor, koji služi za pohranu bilja. U njemu je temperatura obično do 5 °C.Međutim, s obzirom na današnji način života i kulturu druženja, uglavnom vezanu uz kafiće, zimski vrt je kao mjesto druženja zaboravljen na našim prostorima, pa ga se rijetko može pronaći u domovima naših sugrađana.
Pogledate li malo bolje način na koji su izvedeni caffe barovi kod nas, uočit ćete neku povezanost s arhitekturom zimskih vrtova. Ljudi se očito vole družiti na otvorenim, svijetlim mjestima, zaštićeni od vanjskih uvjeta, pogotovo zimi. Boravak u zimskom vrtu neovisan je o vremenskim prilikama, jer staklene površine štite od kiše, snijega i sunca. Pokušava se steći dojam povezivanja vanjskog i unutarnjeg prostora, koji je odvojen nepropusnom staklenom plohom – kaže.
To mogu biti posebno projektirane zelene zone u često nedovoljno iskorištenim dijelovima, kao što je prostor ispod stepeništa, a češća je opcija, naravno, uz staklene stijene. No, i bez obzira na arhitektonski projekt, praktički se u bilo kojem interijeru može urediti zimski vrt.
Takve zelene zone, odnosno zimske vrtove, preporučuje se orijentirati na jugozapad, kako bi se postigla ugodna temperatura tijekom cijele godine. Za razliku od kuća, neka varijanta zimskog vrta dosta često može se pronaći i u zgradama. Jeste li primijetili koliko je naših sugrađana dalo zatvoriti svoje balkone i lođe ugradivši prozore? Idealan zimski vrt, zar ne?
malisaveti
