Vjerojatno ne razmišljate o tome da se u zatvorenim prostorima stanova, ureda i kuća nakupljaju toksini. Kada bismo analizirali zrak gotovo u svakom od tih prostora registrirali bismo formaldehid, koji je čak i američko Ministarstvo zdravstva klasificiralo kao vrlo kancerogenu tvar...
Podsjetimo, riječ je o kemijskoj tvari koja se koristi u izolacijskoj pjeni, mineralnoj vuni, u proizvodnji namještaja od iverice, u proizvodnji industrijskih ljepila, papirnatih ručnika, voštanog papira i platna od kojeg se izrađuju vrećice za kupovinu, materijali za tapeciranje, podne obloge...
Drugi toksin, koji je često prisutan u zraku zatvorenih prostora je UF smola (urea-formaldehid smola), koji se koristi u proizvodnji podova i vodootpornih proizvoda, a osobađaju se prilikom zagrijavanja (kuhanje pušenje, grijanje...) Ulja, boje, plastični i gumeni proizvodi donose u naše domove benzen koji također dolazi u zrak preko deterdženata i farmaceutskih proizvoda. Boje, lakovi i ljepila u našim stanovima zagađuju onečišćuju atmosferu i ugljikovim monoksidom.
Zeleni dobročinitelji
Jedan od najučinkovitijih načina uklanjanja toksina iz zraka je opremanje prostora zelenim biljakama. Preporuka je da u stanovima treba imati barem onoliko biljaka koliko ljudi u njima živi. Korisna je svaka zelena biljka, no neke vrste imaju posebno intenzivna svojstva čišćenja, a među njima je na prvom mjestu omiljeno tropsko stablo - fikus.
On je vrlo zahvalna sobna biljka koju ne treba iznositi na otvoreno ni u kojem dijelu godine. Budući da potječe iz toplih krajeva, najbolje se osjeća u stanovima u kojima temperatura ostaje relativno visoka i tijekom zimskih mjeseci. U prirodi, fikus može narasti više od 20 metara, no budući da se njegov rast lako može prilagoditi promIjenjenim uvjetima, visinu možemo regulirati veličinom lonca u kojem raste. Kada biramo fikus kao sobnu biljku obično je najbolji izbor fikus benjamin, fikus elastica ili obični fikus i fikus pumila ili sitnolistni fikus.
Gumovac ili fikus elastica najbolje raste na temperaturi između 26 i 28 stupnjeva, a može izdržati i na temperaturi od 16 stupnjeva. Ima velike kožnate listove i obožava polusjenoviti prostor u kojem može narasti do 150 centimetara u visinu.
Fikus benjamin potječe iz suptropskih i tropskih područja. Kao sobna biljka može narasti do 180 cm, ali i rasti kao grm. Listovi su mali, ovalnog oblika, ali ne cvjeta. Obični fikus potječe iz Indije i Malezije, a u loncu može narasti do tri metra visine. Listovi su mu veliki, kožnati, temnozelene boje s različitim vrhom.
Mali fikus potječe iz Indije, raste u visinu i širinu, a najljepše izgleda u visećim loncima jer se svojim tankim stabljikama i sitnim listovima svjetlozelene boje vrlo brzo spušta niz lonac kao penjačica i lako je se može usmjeravati.
Zadnjih godina osobito je kao sobna biljka popularan fikus sagitatta; penjačica s bujnim svjetlozelenim listovima koji imaju izrazito svijetle rubove. Biljka voli topli prostor od 16 do 30 Celzijevih stupnjeva te mnogo vlage u zraku. Pogodnija je za iskusne uzgajivače, dok je za početnike možda previše zahtjevna.
Briga o mladicama
Fikus možemo uzgojiti iz reznica koje dok ne izrastu u odraslu biljku treba postupno premještati u sve veći lonac. Fikuse za početak posadite u lonac koji treba čuvati na 25‒30 stupnjeva. Mladi fikus treba presađivati dva do tri puta godišnje, a veličinu kontroliramo obrezivanjem. Obrežite ga iznad visine na kojoj su listovi povezani sa stablom. Kad vaš fikus počne gubiti listove provjerite vlažnost zemlje – jer moguće je da ste ga zalili premalo ili previše.
Odbacivanje listova
Nomalno je da starije biljke povremeno odbace poneki list. Uzgoj fikusa nije posve jednostavna aktivnost i za očuvanje zdravlja biljke treba se malo potruditi. Lonac s fikusom postavite u polusjenovito mjesto, u prostor u kojem će se zimi i ljeti održavati primjereno visoka temperatura, a ako zrak postane suh, biljku moramo redovito štrcati vodom ili listove biljke premazati pivom. Osim toga, lonac s fikusom treba okretati tako da kroz cijelu godinu sve strane biljke budu izložene suncu. Odraslu biljku ljeti treba zalijevati čak dva puta dnevno, no iako treba puno vode, prekomjerno zalijevanje ga može uništiti, pa ga je pametno saditi u veći lonac te prihranjivati dva puta mjesečno, sve dok ne uspori rast.
malisaveti
